Besplatna pravna pomoć

Stupanjem na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 62/08) 1. veljače 2009. godine u Republici Hrvatskoj uspostavljen je sveobuhvatan sustav pružanja besplatne pravne pomoći osobama slabijeg imovnog stanja pri rješavanju njihovih egzistencijalnih pitanja. 

           ZAKONODAVNI OKVIR SUSTAVA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI 

Zakon i podzakonski propisi uspostavljaju sustav u kojem se omogućava građanima slabijeg imovnog stanja angažiranje odvjetnika i dobivanje pravne pomoći za pojedine pravne radnje i ravnopravan pristup sudskim i upravnim postupcima. Time se stvara cjelovit sustav pravne pomoći bez diskriminacije s obzirom na imovno stanje pojedinca.

Kvalitetnijom pripremom postupaka i stručnim zastupanjem stranaka omogućava se učinkovitiji rad sudova i drugih tijela koja odlučuju o pravima i obvezama građana. Nadalje, pravodobno informiranje i pružanje pravnih savjeta građanima u fazi prije početka postupka smanjiti će broj slučajeva koji se pokreću zbog neznanja stranke o pravima i obvezama te mogućnostima uspjeha u pojedinoj pravnoj stvari. 

Novim sustavom uspostavljen je sveobuhvatan nadzor nad kvalitetom pružene pravne pomoći te su predviđeni mehanizmi sankcioniranja nestručnog i nesavjesnog postupanja u pružanju pravne pomoći.
 

        INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Institucionalni okvir sustava besplatne pravne pomoći čine  uredi državne uprave koji rješavaju o zahtjevima građana u prvom stupnju, Ministarstvo pravosuđa – Odjel za besplatnu pravnu pomoć koje odlučuje povodom žalbi podnositelja zahtjeva u drugom stupnju te Povjerenstvo za pravnu pomoć koje ima savjetodavnu ulogu.

       OBLICI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da će se korištenje pravne pomoći odobriti u svim postupcima pred sudovima, upravnim tijelima i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima kada rješavaju o egzistencijalnim pitanjima.

Pitanja od egzistencijalne važnosti mogu biti primjerice: statusna pitanja, prava iz sustava socijalne skrbi, prava iz sustava mirovinskog, zdravstvenog i invalidskog osiguranja i drugi oblici pomoći, radno pravne stvari, zaštita djece i mlađih punoljetnika, zaštita žrtava kažnjivih djela, zaštita žrtava trgovanja ljudima, zaštita žrtava obiteljskog nasilja i drugo.

Pitanja od egzistencijalne važnosti mogu biti primjerice i imovinsko-pravna pitanja u vezi sa zaštitom nekretnina do veličine zadovoljavajućeg stambenog prostora u skladu s člankom 3. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kao i imovinsko-pravna pitanja u vezi sa zaštitom sredstava za rad neophodnih za uzdržavanje korisnika i članova kućanstva te zaštita novčanih sredstava do dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja. 

Iznimno, sud nadležan za odlučivanje u postupku za koji  se traži pravna pomoć na obrazloženi zahtjev korisnika može odobriti pravnu pomoć iz razloga pravičnosti.

                  Pravna pomoć utvrđuje se kao primarna i sekundarna.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

•   pravni savjet

•   opću pravnu informacijupravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti

•  zastupanje u upravnim stvarima

•  pravnu pomoć u mirnom izvan sudskom rješavanju sporova,

•  zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je to u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

•  zastupanje pred sudovima,

•  pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom,

•  sastavljanje pismena u sudskim postupcima.

Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobađanje od plaćanja pristojbi i troškova postupka.

Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobađanje od plaćanja pristojbi i troškova postupka

                 KORISNICI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su osobe koje ne mogu snositi troškove pravne pomoći bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti. 

Besplatnu pravnu pomoć mogu dobiti građani koji ispunjavaju imovinske uvjete, a posebno:

1. korisnik nekog oblika socijalne skrbi,
2. korisnik opskrbnine,
3. građani slabijeg imovnog stanja pod slijedećim uvjetima koji moraju biti kumulativno ispunjeni:

-           da prosječni mjesečni dohodak i drugi primici po članu kućanstva ne prelazi propisani iznos (za 2010. godinu = 2.700,60 kuna) kroz posljednjih 12 mjeseci pri čemu se uzimaju u obzir svi prihodi punoljetnih članova kućanstva osim određenih vrsta primitaka (dječji doplatci, potpore i dr.),

-          da je vlasnik kuće ili stana koja je površine do 35 m² za podnositelja zahtjeva te dodatnih 10 m² za svakog člana kućanstva, s mogućim odstupanjem do 10 m²,

-          da kućanstvo nema ušteđevinu veću od 20 minimalnih mjesečnih dohodaka (za 2010. godinu = 54.012,00 kuna),

-          da kućanstvo nema automobil, drugo vozilo ili plovilo vrednije od 18 minimalnih mjesečnih dohodaka (za 2010. godinu = 48.610,80 kuna),

-          da kućanstvo nema imovinu vredniju od 20 minimalnih mjesečnih dohodaka (za 2010. godinu = 54.012,00 kuna).

4. djeca u postupcima za uzdržavanje,
5. žrtve kažnjivih djela,
6. azilanti i druge osobe pod posebnom zaštitom,
7. djeca stranci koja su u Republici Hrvatskoj zatečena bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika.

           PRUŽATELJI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

           Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji pravne pomoći predviđeni su odvjetnici, udruge, sindikati i pravni fakulteti pri čemu su definirani oblici pravne pomoći koju pojedini od ovih subjekata može pružati. Na ovaj je način prihvaćena uobičajena praksa većine država Europske unije.

Besplatnu pravnu pomoć pružaju svi odvjetnici, udruge koje su za to registrirane u Ministarstvu pravosuđa, sindikati te pravni fakulteti koji su organizirali pravne klinike.

Odvjetnici mogu pružati sve oblike pravne pomoći. Odvjetnik ne smije odbiti pružiti pravnu pomoć osim u slučajevima predviđenim Zakonom o odvjetništvu za uskratu pravne pomoći.

Ostali pružatelji mogu pružati samo pojedine oblike pravne pomoći u skladu s Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. 

Sindikati pružaju pravnu pomoć svojim članovima u skladu sa Zakonom o radu, a ostalim građanima ako su za to registrirani kod Ministarstva pravosuđa.